Sibirski limun – sadnice, sadnja, uzgoj, upotreba i cena

Poncirus trifoliata, trolisna pomorandža ili, kako ga mi zovemo, Sibirski limun je biljka koja potiče iz Kine. Zna se da je ovo drvce raslo u severnoj Evropi, jer postoje podaci o tome da su severni narodi kandirali i sušili koru ploda. Kinezi su Sibirski limun sušili i mleli, pa ga koristili u vidu začina, a umeli su da kuvaju i jedu mlade prolećne listove biljke. Kada su odlazili na daleke puteve, američki kolonisti su bili zahvalni što imaju ovu citrusnu, tačnije pseudocitrusnu biljku, jer je ona mogla da pretrpi različite temperature, a uz to je ispunjena i pektinom, koji je dobar prirodni konzervans.

Danas se od ove biljke pravi sok, tako što se svež plod ostavlja da stoji petnaestak dana, pa se iz njega cedi sok i pravi napitak koji osvežava. Ako bismo razmatrali pitanje ukusa ovog ploda, onda bi se on mogao definisati kao ukrštaj između grejpfruta i limuna. U nekim barovima, džin-tonik se meša sa likerom od sibirskog limuna ili se ukrašava listom korice ovog ploda.

Dugotrajan kontakt sa plodom i samom biljkom kod nekih osetljivijih ljudi može da dovede do dermatitisa. Ipak, biljka je poznata i kao lekoviti medikament, jer su stari Kinezi znali njome da leče konjuktivitis, svrab, prehladu, hemoroide i zubobolju.

Loading...

Sam izgled Sibirskog limuna podseća na trnovit žbun, pa ga ptice uzimaju za svoja prirodna staništa i gnezda. Trnje služi kao naturalizovana odbrana od napada predatora. U nekim krajevima se viđaju tzv. žive ograde od Sibirskog limuna, a mnogi pašnjaci su ograđeni ovom trnovitom biljkom kako bi stada mirno pasla. Tvrdoća drveta Sibirskog limuna je izuzetno visoka i poprilično otporna, dok je trn oštar i u stanju je da probuši gumu.

Kora mladog drveta ima zelene linije, prugice i šare, dok prolećni cvetovi umeju da privuku leptiriće i pčele. Za razliku od njih, zečevi i jeleni nisu oduševljeni Sibirskim limunom.

Sibirski limun će doneti svoje prve plodove tek 8-9 godina nakon sadnje. Zreo Sibirski limun može da dostigne visinu od 6 metara, mada su to retki slučajevi. Ljubitelji bonsai tehnike, vole Sibirski limun i znaju da naprave prava mala čuda od ove biljke.

Kakvo je botaničko poreklo Sibirskog limuna?

Ova biljka spada u rod Rutaceace i u porodicu Citrinae. Na neki način jeste rođak Citrusa, odnosno limuna i pomorandže. Bukvalni prevod latinskog imena ove biljke – Poncirus trifoliata – znači trolisna pomorandža. Stari Francuzi su, naime, pomorandžu zvali poncirus. Atribut “trolisna” potiče od trodelnog izgleda listova biljke.

Kada procveta u proleće, Sibirski limun ima beličaste cvetove sa roze prašnicima koji umnogome podsećaju na limunov cvet. Ipak, ovi cvetovi ne mirišu tako lepo i intenzivno kao cvetovi poomorandže i limuna. Izgled drveta Sibirskog limuna je veoma interesantan, pre svega zbog toga što ima izuvijane i isprepletane grane sa trnjem. Neki ljudi vole ovakvu estetiku, pa ga zbog toga sade.

Najveći razlog za popularnost ovog drveta jeste postojanost i izdržljivost na jako niskim temperaturama. Istraživači ukazuju na to da on može da podnese minimalnu temperaturu od -30 stepeni Celzijusovih. Razlog što ovu biljku zovemo sibirskom je asocijacija na jake sibirske zime.

Loading...

Pored popularnosti zbog izdržljivosti na niskim vremenskim temperaturama, još jedan razlog zašto je ovo drvo cenjeno jeste njegova dobra sposobnost da posluži u kalemljenju drugih biljaka, odnosno sadnica.

Kada pretražujete odlike i osobine ove biljke na stranim sajtovima i jezicima, srešćete je pod imenima Trifoliado, Bitterorange, Naranjo espinoso, Hardy Orange, Bitterzitrone. Ljubitelji biljke, kultivisali su različite sorte Sibirskog limuna.

Loading...

Danas znamo za sledeće sorte: English Large, Kryder, Frost, Ribidoux, Rich. Njihova razlika se u celini ogleda samo u veličini cvetova. Već spomenuti majstori bonsai tehnike i umetnosti, najviše uživaju u sorti Flying dragon ili leteći zmaj, koja je mala oko 2.5 m, patuljasta je i ima vrlo krive i izuvijane grančice sa trnjem.

Kako saditi, uzgajati i održavati Sibirski limun?

Nije teško uzgajati Sibirski limun. U stvari, u poslednje vreme, sve više ljudi uzgaja ovu biljku, iz različitih razloga, kako u svetu, tako i kod nas. Ovo drvce je zahvalno za sadnju i uzgajanje i ne traži nikakve specijalne uslove. U redovima koji slede, pokušaćemo da damo osnovne savete o sadnji i uzgoju Sibirskog limuna.

U našim krajevima se mogu videti uzgojena drveta običnog limuna. Međutim, pošto klasičan limun nije u stanju da izdrži niske temperature našeg klimatskog područja, ljudi koji gaje drvce limuna u velikim saksijama, unose ovo drvo u prostorije koje su zaštićene. Limun nikada ne može da prezimi regularne zime u ovim krajevima. Limunovo drvo se ovde uzgaja uglavnom zbog ukrasa, estetike i nekoliko plodova, a ne zbog nekakve veće koristi i prinosa.

Zbog toga je, možda, uzgajanje Sibirskog limuna mnogo isplatljivije, jer će ono rađati bez obzira što provede zimu napolju, a plodovi se mogu iskoristiti na više različitih načina. Takođe, Sibirski limun se ne mora prskati niti na bilo koji način tretirati hemijskim sredstvima kako bi opstalo, pa je plod zdrav i čist. Ako vas ne interesuje plod ovog drveta, onda Sibirski limun može da bude dobra živa ograda ili ukras u nekoj zanimljivoj bašti.

U Srbiji ima sve više gazdinstava i rasađivača koji proizvode sadnice i rasade Sibirskog limuna. Sada već nije tako teško naći način za uzgoj ovog drveta jer postoje ljudi koji su izučili sva neophodna znanja koja mogu pomoći u postizanju uspeha. Ovi uzgajivači daju savete kako možete uzgajati Sibirski limun.

Pošto su sada proizvedene specijalne sadnice, to znači da Sibirski limun možete slobodno saditi u bilo koje doba godine. Stručnjaci kažu da je jedino važna vrsta zemljišta, odnosno podloge gde ste planirali da zasadite biljku.

Sadnice mogu doći u saksijama, tj. u kontejnerima, a vaš jedini zadatak je da pronađete odgovarajuće mesto, iskopate rupu, izvadite sadnicu Sibirskog limuna iz originalne saksije i postavite je u rupu.

Rupa treba da ide u dubinu dva puta više nego što je sama visina saksije u kojoj se nalazi sadnica Sibirskog limuna. Iskopanu zemlju sa strane treba pomešati sa humusom i peskom (u odnosu 1:3), a onda ćete ovu mešavinu vratiti u rupu i time zatrpati pobodeno stablo. Sadnica mora biti lepo postavljena u rupi i obavezno je morate utapkati, učvrstiti i zaliti. Stručnjaci kažu da tokom sadnje treba pustiti i do 10 litara vode.

U kakvu zemlju treba zasaditi sadnicu Sibirskog limuna? Propustljivo i rastresito zemljište je preporuka za sadnju. Savetodavci predlažu da se isproverava kiselost, odnosno alkalnost zemljišta pre sadnje. Smatra se da Sibirski limun više voli alkalno zemljište, pa o tome treba voditi računa.

Loading...

Na kojoj strani i u kom položaju treba da bude zasađen Sibirski limun? Priroda Sibirskog limuna je takva da on nikako ne voli direktnu izloženost suncu. Zbog toga bi bilo dobro da se sadnica postavi na mesto koje je u blagoj senci i koje nikada, a naročito tokom leta, neće biti u potpunosti izloženo direktnoj sunčevoj svetlosti. Ako se ovakva stvar dogodi, očekujte da će mlado i zeleno drvo imati pred početak leta suve i žućkaste grančice.

U avgustu mesecu, pa sve do sredine novembra, ovo drvce će biti u najvećem prirastu. Tada će ujedno povratiti pigment, ukoliko se dogodilo da je požutelo tokom proleća i leta.

Održavanje Sibirskog limuna u zimskim mesecima. Zima i zimski meseci ne podrazumevaju dugo bavljenje Sibirskim limunom. U to vreme, drvce ne treba zalivati (vrlo retko). Jedino što se preporučuje, to je da se vrlo mlada sadnica, na neki način zaštiti od mraza.

Zalivanje Sibirskog limuna. Period intenzivnog rasta Sibirskog limuna zahteva redovno zalivanje u večernjim i jutarnjim satima. Neki uzgajivači s vremena na vreme istuširaju sadnicu.

Sibirski limun u jesen – šta treba raditi? Vegetacija se u jesenje dane polako gasi. To znači da će i Sibirski limun zahtevato sve manje nege i pažnje. Zalivanje Sibirskog limuna u ove dane nije često, a jedino što možete da uradite to je da pred sam početak zimskih dana, stavite malo đubriva u zemlju oko samog stabla, nikako blizu njega. Uzgajivači kažu da je najbolje đubrivo sa oznakom NPK 10-40-10.

Sibirski limun u proleće – šta treba raditi? Kada vegetaciju probudi proleće, sadnica Sibirskog limuna mora primiti vodu ukoliko je atmosfera suva i ako je proleće puno sunčanih dana. Moraćete da pratite klimu i prognozu i da se ponašate u skladu sa ovim prilikama.

Orezivanje ćete obavljati tek kada sadnica napuni tri godine starosti. Oblik orezivanja može biti po vašoj želji.

Sibirski limun u leto – šta treba raditi? Vreli letnji dani podrazumevaju konstantno i redovno zalivanje ove biljke. Neki stručnajci preporučuju da se početkom avgusta ponovo nađubri zemlja (prihrana specijalizovano napravljena za citrusne biljke).

Poznavaoci uzgoja Sibirskog limuna tvrde da će nas ovo drvce obradovati cvetom tek posle četiri godine od trenutka kada smo ga posadili. Naravno, dogodi se da se cvetovi mestimično pojave i u ranijem periodu, ali će biljka biti puna cvetova tek pre svog petog rođendana.

Prvi plodovi dolaze posle sedam godina. Ako ste pratili sva uputstva i dobro negovali biljku, moći ćete da se pohvalite sa tridesetak kilograma sibirskih limunova.

Voćari se u poslednje vreme mogu pohvaliti da su pronašli način da uspešno kaleme agrume. Naime, Sibirski limun ima sasvim adekvatna svojstva kada je u pitanju kalemljenje citrusa. Oni su kompatibilni jedni sa drugim i što je najvažnije, uspevaju da se izbore sa standardnim virusom koji napada citruse, a koji nosi naziv CTV ili Citrus Tristeza. Posle uspešnog kalemljenja na Sibirskom limunu, voćari imaju daleko kvalitetnije plodove, a prinos je mnogo veći.

Da li se Sibirski limun može uzgajati u saksiji, na terasi?

Odgovor na ovo pitanje je – da. Neki ljudi, koji vole da uzgajaju neobične biljke po svojim balkonima, mogu se odlučiti za sadnju Sibirskog limuna, pošto i on ume da pruži neobičan estetski utisak. To se, pre svega odnosi na patuljastu vrstu koju smo prethodno pomenuli, a koja se zove Leteći zmaj. Njegova krošnja je interesantna i može da posluži kao neobičan detalj u uređenju izgleda vaše terase.

Seme Sibirskog limuna možete kupiti kod uzgajivača. Pre nego što odlučite da ga zasadite trebalo bi da ga oljuštite i postavite u neku pliću posudu. Posle četiri nedelje će se zrno potpuno isušiti i tada je spremno za sadnju. Plići, širi sud punite peskovitom tresetnom zemljom i spuštate osušeno seme u nju. Seme bi trebalo malo da prekrijete zemljom, ali ne puno (negde oko 1 cm). Redovno i pažljivo zalivajte i nemojte da dopuštate da se zemlja osuši.

Takođe, vodite računa da ne “udavite” semenku. Semenku možete da prekrijete nekom teglom koju ćete redovno da brišete iznutra. Posle nedelju dana bi semenka trebalo da proklija i tada možete da sklonite teglu. Treba da prođe šest nedelja pre nego što posadite seme koje je proklijalo.

Ovako zasađen Sibirski limun se ne sme dirati oko dve godine. Tek nakon toga je dozvoljeno da ga presadite iz saksije u zemljište u bašti.

Ljudi koji se odluče za Sibirski limun kao dekorativno drvce mogu njime ulepšati svoj vrt ili mogu ukrasiti prostor pored staze u dvorištu. Sibirski limun ima atraktivne trodelne listove, stabljike zanimljive boje, ali i plodove koji vise sa grančica i tokom zime. Jedina stvar koja može da pravi smetnje jeste oštro trnje ovog stabla.

Masovna sadnja Sibirskog limuna van naseljenih mesta, dovodi do stvaranja i oblikovanja dobrih ograda i barijera koje su veoma efikasne jer će trnje zaustaviti neželjene goste. Živa ograda se obrezuje u proleće, posle cveta. Ipak, takva drvca ne daju puno plodova i nisu dekorativna.

Prehrambena upotreba Sibirskog limuna

Sitni plodovi Sibirskog limuna su izuzetno kiseli i prepuni semenki. Ovi plodovi sazrevaju na jesen, a mogu se koristiti na više različitih načina. Poznato je da ih ljudi koriste kao zamenu za limun, ali je najšira upotreba u prošlosti bila vezana za koru ovih malih limunova koja se kandirala i stavljala u deserte. Takođe, pulpa Sibirskog limuna služi kao sastojak za marmeladu.

U Sibirskom limunu ima dosta alkaloida, terpena, kumarina i flavonoida. Kada se uklone semenke i kora sa ploda Sibirskog limuna, onda je sadržaj ekspresivan i opstruktivan. Tradicionalna medicina ga je koristila u lečenju gušenja u plućima, dispepsije, prolapse uterusa, kao i nekih želudačnih problema. Kada plod nije sazreo, može da se iskoristi kao laksativ, diuretik, stimulant i opstruent.

Zna se da u plodu Sibirskog limuna ima antioksidanasa koji su u stanju da uklanjaju slobodne radikale – uzročnike najtežih bolesti u ljudskom organizmu. Citrusi inače u velikoj meri doprinose dobrom zdravlju čoveka. Istraživači nisu do kraja ispitali kompletne bioprodukte ploda Sibirskog limuna, ali je jasno da on sadrži mnoge bioaktivne karakteristike. Naime, on sadrži sedam puta više vitamina C nego recimo limun ili pomorandža. Kompleks vitamina C iz Sibirskog limuna i uopšte njegovi bioflavonoidi, daju odlične rezultate kada je u pitanju problematično funkcionisanje kapilara i vena.

Ipak, upotreba Sibirskog limuna u ishrani ljudi nije još uvek dovoljno velika. On je izuzetno gorak, pa je to jedan od razloga. Naravno, ima načina da se ta gorčina na neki način ublaži uz pomoć mešanja sa sokom pomorandže i običnog limuna. Tako se recimo dobijaju osvežavajući sirupi koji se razblažuju sa vodom i piju u nekim krajevima sveta.

Naučnici u poslednje vreme dokazuju moguće efekte ploda Sibirskog limuna na hipoglikemiju i gojaznost.

Voćka Sibirskog limuna je jestiva ali nije široko rasprostranjena u kuhinjama zapadnih zemalja. Ekstrakti ove biljke mogu se preraditi i koristiti u antiinflamatorne i antialergijske svrhe. Poznato je da su rani američi kolonisti koristili Sibirski limun za pravljenje džemova, pekmeza i marmelada, ali je danas ovo redak slučaj.

Sadnice Sibirskog limuna ne bi trebalo da prelaze cenu od 1300 dinara.

Loading...