Bisolvon sirup protiv kašlja – upotreba, iskustva i cena

Sirup protiv kašlja – Bisolvon je lek koji pomaže u iskašljavanju. Uz pomoć njega se razlaže sekret, pa se lakše izbacuje iz respiratornog trakta. Svako ko ima hronično ili akutno oboljenje respiratornih puteva koje je okarakterisano prisustvom velike količine sekreta, može da koristi ovaj sirup.

Bisolvon sirup ne sme da se koristi samo ako vi ili vaš lekar znate da ste alergični ili osetljivi na glavni ili sporedne sastojke ovog leka. Ukoliko se dogodi da vidite promenu na sluzokoži ili koži nakon uzimanja Bisolvon sirupa, potrebno je da obavestite lekara i prekinete ispijanje sirupa.

Retko se dešavalo da pacijenti nakon uzimanaj ovog leka dobiju sindrom Stiven-Džonson koji je predstavljen u vidu promena na površinskom sloju kože ili sindrom Lajl koji se manifestuje u dubljim slojevima kože.

Loading...

Svi pacijenti koji imaju problema sa želucem (čir, upala) morali bi veoma oprezno da koriste Bisolvon sirup. Paralelno uzimanje drugih lekova, biljnih lekova i medikamenata uz Bisolvon, moglo bi da dovede do nekih neželjenih posledica. Zbog toga se preporučuje da obavestite svog lekara o svim terapijama kojima ste izloženi ili ste bili izloženi neposredno pre korišćenja Bisolvon sirupa. U principu, nisu primećene neke značajnije međusobne reakcije sa paralelnom medikacijom, ali treba biti oprezan.

Majke koje doje, kao i trudnice, moraju biti pažljive tokom uzimanja ovog sirupa. Logično je da u ovakvim situacijama postoje mere predostrožnosti, iako nisu prijavljivana negativna dejstva. Potrebno je znati da se glavni sastojak leka luči u majčino mleko.

Treba napomenuti da se u Bisolvon sirupu nalazi i maltitol. Tokom terapije Bisolvon sirupom, tokom dnevne preporučene doze, unese se oko 15 g ove tečnosti. Svi oni koji imaju hereditarni problem sa fruktozom i ne podnose njeno prisustvo, mogu imati problema, pa zato nije preporučljivo ispijati sirup Bisolvon. Kod nekih ljudi ume da izazove laksativne efekte.

Kako se uzima i dozira Bisolvon sirup?

Preporuke o uzimanju leka treba da da lekar, a ako uzimate sirup bez lekarskog recepta, ispratite uputstva farmaceuta koji vam je izdao lek.

Normalna doza kod dece od dve do šest godina je 2.5 ml tri puta dnevno. Za decu koja su u uzrastu od 6 do 12 godina, daje se doza od 5 ml tri puta dnevno.

Deca koja su navršila 12 godina, kao i odrasli, treba da uzimaju 10 ml tri puta dnevno.

Loading...

Nije preporučljivo davati Bisolvon sirup deci koja nisu navršila 2 godine. Ako je na početku terapije prisustvo sluzi, sekreta i šlajma obimno, lekar može preporučiti i do 50 mg leka na dan.

Dijabetičari mogu uzimati Bisolvon sirup, jer u njemu nema šećera.

Loading...

Predoziranje lekom Bisolvon sirup

Ako se dogodi da uzmete veću količinu sirupa Bisolvon nego što je prepisao lekar, trebalo bi da odete u bolnicu ili Dom zdravlja i prijavite slučaj. Na sreću, neželjeni simptomi nakon predoziranja Bisolvon sirupom nisu pribeleženi, osim onih koji su inače poznati kao neželjeni efekti.

Dešava se da pacijenti zaborave da uzmu obaveznu dozu leka u određeno vreme. U tom slučaju ne treba da paniče, niti da sledeći put uzimaju duplu dozu kako bi nadoknadili propuštenu. Dovoljno je da, ukoliko je prošlo malo vremena od propuštene doze, uzmu normalnu dozu i nastave onako kako je raspoređeno.

Nus pojave

Uzimanje sirupa Bisolvon može da dovede do neželjenih dejstava, ali veoma retko. Nije poznato da su se dešavali poremećaji u respiratornom i grudnom sistemu. Kada su u pitanju gastrointestinalni poremećaji, onda se može reći da su prijavljena povraćanja, proliv i mučnina.

Retke su pojave osipa, a skoro da nije poznato oticanje sluzokože i kože, svraba i koprivnjače.

Koliko traje Bisolvon sirup?

Sirup se može čuvati tri godine. Kada jednom otvorite bočicu sirupa, možete ga koristiti sledećih godinu dana, a posle toga ga treba baciti. Na ambalaži je obavezno utisnut rok trajanja, pa bi trebalo obratiti pažnju na taj datum.

Bočicu nemojte izlagati suncu, već je čuvajte u originalnom pakovanju. U prodaji je obično boca od 200 ml, a sirup je viskozan, bezbojan i miriše na voće. Kod nas je u prodaji sirup proizvođača Boehringer Ingelheim France.

Iz čega se sastoji Bisolvon sirup?

Glavni aktivni sastojak Bisolvon sirupa je bromheksin hidrohlorid. U 5 ml sirupa ima 4 mg ovog aktivnog sastojka. Kao pomoćne supstance stavljaju se sukraloza, benzojeva kiselina, levomentol, prečišćena voda, tečni maltitol i arome čokolade i trešnje.

Šta znamo o bromheksinu?

Bromheksin je mikolitik ili ekspektorans. To je agens koji se koristi u lečenju respiratornih poremećaja koji su povezani sa ekscesivnim ili viskoznim mukusom. Uz to, bromheksin ima i antioksidansna dejstva.

Ovo jedinjenje ima za cilj da podrži telesne mehanizme čišćenja sluzi i sekreta iz respiratornog trakta. Bromheksin je sekretolitik, pa time povećava proizvodnju seroznog mukusa u respiratornom traktu i čini šlajm tanjim i manje viskoznim. Na taj način doprinosi sekretomotoričnim efektima jer pomaže cilijama da lakše izbacuju šlajm iz pluća. To je glavni razlog zbog čega se bromheksin dodaje u sirupe za kašalj i iskašljavanje.

Loading...

Bromheksin je sintetički dobijen iz biljnog aktivnog sastojka koji se zove vazicin. On se pokazao kao sastojak koji povećava proporciju bronhijalnog izlučivanja, a zatim i onaj koji te iste izlučevine pravi lakšim za iskašljavanje. Vazicin se smatra sekretolotičkom terapijom u svim bronhopulmonarnim bolestima koje su povezane sa preteranim lučenjem mukusa i otežanim transportom mukusa.

Kada se stavlja u lekove, bromheksin se može naći u različitim formulacijama i to kao visokokoncentrisan ili niskokoncentrisan. Ima ga u sirupima i to 8 mg na 5 ml, zatim 4 mg na 5 ml, zatim u obliku tableta i rastvorljivih tableta.

Bromheksin se može naći u lekovima kao što su: Bisolex, Barkacin, Paxirasol. Bisolvon, Broncholyte Elixir, Vasican, Movex, Sovex, Brofentol, Dysolvon, Mucolyte, itd.

Bromheksin smanjuje, dakle, viskozitet sluzi, tako što povećava aktivnost lizozoma. Pojačana lizozomska aktivnost ujedno povećava hidrolizu kiselih mukopolisaharidnih polimera, pa na taj način doprinosi normalnoj viskoznosti mukusa. Viskozitet bronhijalnog mukusa u gustoj bronhijalnoj zapaljenosti, više zavisi od velike količine prisutne DNK. Kako bromheksin pogađa sadržaj DNK, njegova mukolitička akcija je ograničena u ovim situacijama.

Istraživači sugerišu da bromheksin povećava propustljivost alveolarno-kapilarne barijere, a to onda dovodi do veće koncentracije određenih antibiotika u luminalnim izlučevinama. Dalje, tokom dva-tri dana, bromheksin utiče na to da se poveća koncentracija imunoglobulina i smanji koncentracija albumina i b-globulina u respiratornim izlučevinama.

Povećani imunoglobulini su OgA i IgG, dok IgM nivoi ostaju nepromenjeni. Još uvek je hipotetičko pitanje da li će zbog konkurentnosti ovih efekata administracija bromheksina i antimikrobnog agensa olakšati lečenje infektivnog traheobronhitisa.

Mukolitici

Mukus (sluz, šlajm) se pravi u plućima. Mukolitici su lekovi koji čine mukus manje gustim i lepljivim i lakšim za iskašljavanje. Obično se prepisuju ljudima koji imaju hronični (dugotrajni) kašalj. Oni najbolje funkcionišu ako se uzimaju redovno.

Kako funkcionišu mukolitici?

Sluz u plućima se održava uz pomoć određenih veza. Mukolitici rade tako što razbijaju ove veze. Kada su ove veze prekinute, sluz postane manje lepljiva i manje gusta, pa se lakše iskašljava. Ujedno se na taj način sprečava infekcija mukusa bakterijama, a samim tim i plućna infekcija.

Kada se prepisuju mukolitici?

Mukolitici se obično prepisuju ljudima sa dugotrajnim (hroničnim) produktivnim kašljem. Ako imate produktivni kašalj, vaša pluća prave dosta sluzi i vi ga iskašljavate. Primeri ljudi koji mogu imati hronični produktivni kašalj uključuju osobe sa hroničnom opstruktivnom plućnom bolešću i cističnom fibrozom.

Hronični produktivni kašalj

Hronični produktivni ili mokri kašalj je uobičajen i čest problem. Većina pregleda u bolnicama i smernica ukazuje na to da su uzroci produktivnog kašlja isti kao i kod neproduktivnog, pa se sledi sličan dijagnostički put.

Iako se čini da su verovatno sva stanja koja se mogu prikazivati u toku produktivnog kašlja ista kao i kod neproduktivnog, iskustvo ukazuje na to da će neka stanja pre rezultirati produktivnim kašljem nego druga, dok su neki od uobičajenih uzroka suvog kašlja, poput gastroezofagealnog refluksa manje česta kao izazivači produktivnog kašlja.

Probaćemo nadalje da izvršimo pregled stanja koja su uobičajeno povezana sa hroničnim produktivnim kašljem.

U svrhu pregleda definicije hroničnog produktivnog kašlja, smatralo se da je kašalj redovno vodio do ekspektoracije sputuma sa trajanjem od više od 8 nedelja. Stanja koja izazivaju produktivni kašalj su sledeća.

Bronhiektazije. Bronhiektazije se definišu kao nepovratne abnormalne dilatacije bronhija. To je uobičajeni uzrok hroničnog produktivnog kašlja koji se dijagnostikuje CT skeniranjem visoke rezolucije koji pokazuje bronhus sa unutrašnjim prečnikom širim od njegove susedne plućne arterije.

Hronični bronhitis. Hronični bronhitis se definiše kao hronični produktivni kašalj koji traje više od 3 meseca u 2 sukcesivne godine. On je opisan kao karakteristika hronične opstruktivne plućne bolesti kojoj je uzrok pušenje. Prevalenca hroničnog bronhitisa u opštoj populaciji je nejasna, sa brojčanim procenama u rasponu od 3 do 7 % kod odraslih sa simptomima, iako su zabeležene stope veće od 22 %. Ova nesigurnost u oceni prevalence je takva zahvaljujući različitim definicijama stanja, promenljivom prijavljivanju simptoma i uključivanju ispitanika u ove procene.

Jasno je da je verovatnije da će osobe koje su trenutno pušači ili nekadašnji pušači imati hronični bronhitis, a bolesnici sa hroničnom opstruktivnom plućnom bolešću imati veću prevalnceu hroničnog bronhitisa. Međutim, čini se da postoji značajan procenat opšte populacije koja doživljava ove simptome koji nemaju formalne respiratorne dijagnoze.

Pacijenti sa hroničnim bronhitisom imaju produktivni kašalj, iako je ovaj simptom često manje predvidljiv od klasične epidemiološke definicije hroničnog bronhitisa sa mnogo varijacija u obrascu proizvodnje sputuma. Zbog velikog ukrštanja hroničnog bronhitisa sa hroničnom opstruktivnom plućnom bolešću, mnogi pacijenti imaju i druge karakteristike, uključujući i dispneju i zviždanje u grudima.

Produktivni kašalj u hroničnom bronhitisu je sekundarni zbog prekomerne sekrecije sluzi u disajnim putevima. Mukus je prisutan u ekscesivnim količinama zahvaljujući prevelikoj proizvodnji hipersekrecije mukusa i smanjenim mehanizmima za pročišćavanje disajnih puteva.

Prekomerna produkcija mukusa je uzrokovana izloženošću upalnim stimulusima kao što su cigarete, virusi ili bakterijske infekcije koje dovode do povećane transkripcije gena mucina zbog aktivacije receptora epidermalnog faktora rasta od strane inflamatornih ćelija.

Za razliku od astme, u kojoj je sluzna metaplazija poznata kao rezultat Th2 inflamacije, korespondirajući inflamatorni odgovor u hroničnoj opstruktivnoj plućnoj bolesti koji izaziva prekomernu produkciju mukusa nije do kraja jasan, iako se smatra da je Th17 posredovan.

Kontinuirano izlaganje inflamatornim stimulusima vodi do povećanog broja “goblet” ćelija i skladištenja mucina u disajnim putevima.

U konjukciji sa povećanjem količine mukusa koji je izlučen u disajne puteve, raščišćavanje mukusa je loše kod pacijenata sa uspostavljenom hroničnom opstruktivnom plućnom bolešću zahvaljujući redukovanoj cilijarnoj funkciji, okluziji disajnih puteva i slabosti respiratornih mišića koji vode do neefikasnog kašlja.

Terapija bolesnika sa hroničnim bronhitisom uključuje mukolitike u kombinaciji sa antibakterijskom terapijom koja je bazirana na boji sputuma i rezultatima brisa.

Cena Bisolvon sirupa

Cena Bisolvon sirupa ne bi trebalo da prelazi 600 dinara.

Loading...